Može li gljiva riješiti jedan od velikih čovjekovih problema zagađenja? Da, barem prema studentima s Odjela za molekularnu biofiziku i biokemiju na Sveučilištu Yale.
Grupa dječaka, koja je prije nekoliko godina napustila studijsku ekspediciju u prašumi , nije razmišljala o povratku kući otkrićem koje bi moglo revolucionirati mnoge aspekte borbe protiv zagađenja: gljiva koja, čini se, ima posebnost hranjenja poliuretanom.
Njegov znanstveni naziv je pestalotiopsis microspora iz porodice ascalomycetes (zapravo poznata od 1995.) koja, u nedostatku kisika, može razgraditi plastiku koja se ne može reciklirati. To bi učinilo ne samo odličnim saveznikom na odlagalištima, već i izvrsnim predmetom istraživanja kojim bi se pokušao riješiti problem morskog plastičnog otpada.
Možda će vas zanimati: Iz gljiva novi izvor biogoriva umjesto etanola
Kao što je poznato godinama, u stvari, otok krhotina (uglavnom plastičnih), veličine Iberskog poluotoka , lebdi između Tihog i Indijskog oceana , koji se naziva krpom smeća, zbog nakupljanja koje počinje od 50-ih plastičnog otpada napuštenog u moru, koji se skupljaju u obliku ogromnog „vrtloga“ smeća koji lebdi na površini oceana.
Prema Nacionalnom centru za biotehnološke informacije i profesoru Strobelu - koji je upravljao putovanjem i otkrićem (ovdje dokument) - ova plastika, iako nije biorazgradiva, pod utjecajem UV zraka, fragmente u mikročestice koje su posebno toksične za ljude. morski organizmi.
Mnogi su pokušali razviti hipoteze i teorije, uglavnom strukturne, o tome kako uspjeti ukloniti ovu gigantsku masu toksičnog otpada, ne pronalazeći prihvatljivo ili uistinu funkcionalno rješenje.
Iz Ekvadora je gljiva sposobna razgraditi plastikuOd dana njegovog otkrića do danas, istraživači s Yalea bili su u mogućnosti sintetizirati razgradljivi enzim, potpuno razumijevajući njegov mehanizam i sada ga pokušavaju modificirati tako da djeluje čak i u prisutnosti kisika kako bi ga iskoristio za pokretanje procesa pretvorbe ovog gigantskog otoka. smeća koje naše već izmučena mora dovodi u još veći rizik.
Čekajući rješenje možemo samo prekrižiti prste i nadati se da će nam, opet, priroda pomoći da riješimo štetu koju sami uzrokujemo.
Pročitajte i: Ekološka plastika dobiva se iz biljaka